BOSNA I HERCEGOVINA

Bosna i Hercegovina (bosanski / hrvatski (latinica). Bosna i Hercegovina je država na Balkanskom poluotoku južne Europe sa površinom od 51.129 kvadratnih kilometara (19.741 sq mi). Posljednjim službenim popisom stanovništva u 1991 zabilježeno je 4,4 miliona ljudi prije rata 1992-1995. Neslužbeni popis stanovništva od strane UNHCR-a objavljen poslije rata 1996 broji oko 3,9 miliona stanovnika.

Nekada jedna od šest federalnih jedinica koje su činile Socijalističko Federativnu Republiku Jugoslaviju, Bosna i Hercegovina je stekla nezavisnost za vrijeme ratova u Jugoslaviji od 1990. godine. Bosna i Hercegovina može se opisati kao Savezna Demokratska Republika koja transformira svoju ekonomiju u tržišno-orijentirani sistem, i potencijalni kandidat je za članstvo u Europskoj uniji i NATO-u.

Zemlja je dom za tri etnički "konstitutivna naroda": Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Bez obzira na etničku pripadnost, državljanin Bosne i Hercegovine, često je identificiran na engleskom kao bosanac. U Bosni, razlika između bosanskog i hercegovačkog se održava kao regionalna, a ne etnička razlika. Zemlja je politički decentralizirana i sastoji od dva vladajuća entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, uz Brčko Distrikt kao de facto treći entitet.


Okružena Hrvatskom na sjeveru, zapadu i jugu, Srbijom na istoku, a Crnom Gorom na jugu, Bosna i Hercegovina uglavnom nema veliki pristup moru, osim 26 km obale Jadranskog mora, smještene oko grada Neum. Unutrašnjost zemlje je planinska u središtu i jugu, brdska na sjeverozapadu, te ravničarska na sjeveroistoku. Glavni i najveći grad je Sarajevo. Sarajevo je bilo domaćin Zimskih olimpijski igrara 1984.

Područje Bosne je najveće geografsko područje moderne države s umjerenom kontinentalnom klimom, obilježena vrućim ljetima i hladnim, snježnim zimama. Manji dio Hercegovina je južni špic zemlje, s mediteranskom klimom i topografijom. Prirodni resursi Bosne i Hercegovine su vrlo obilni.